Razvoj knjige, bio je uslovljen razvojem pisma i pisanih dokumenata, a kasnije i razvojem štampe. Od najranijih vremena korišćeni su najrazličitiji materijali za pisanje i knjiga je prošla kroz mnoge promene tokom vekova da bi dobila današnji oblik. Prvi oblici knjige, glinene pločice, potiču iz Mesopotamije i nosile su klinasto pismo. Verovatno najstarija biblioteka koja je pronađena, pripadala je asirskim kraljevima i brojala je oko 22 000 ovakvih pločica. Navoštene tablice koje su koristili Rimljani, imale su isključivo svakodnevnu svrhu, mogle su se brisati i ponovo pisati, tako da su više podsećale na beležnice nego na knjige. Međutim, svitak je bio prvi pravi prapočetak današnje knjige. Egipćani su ga koristili za vođenje trgovačkih računa, a odmah zatim i za ispisivanje svetih knjiga. Papirus, koji je korišćen kao podloga za pisanje na svitku bio je specijalno pripreman tako da su knjige bile dugačke i po nekoliko desetina metara. Najduža pronađena knjiga na papirusu, bila je istorija vladavine Ramzesa III, a njena dužina je iznosila 40m.

02

01

Svitak je bio sastavljen od dva drvena kočića i dugačke trake papirusa koja je svojim krajevima bila pričvršćena na kočiće. Odmotavanjem jednog namotavao se drugi i tako se svitak-knjiga čitala. Problem ovakvih knjiga je bila njihova nepostojanost. Dakle, traganje za boljim oblikom knjihge i podlogom za pisanje se nastavilo i stiglo do pergamenta. Smatra se da je pronađen u Pergamonu i po njemu je dobio ime. Zapravo je bio posebno spremljena životinjska koža na kojoj se pisalo. Dozvoljavao je brisanje, ali je proizvodnja jedne knjige na pergamentu ili bilo kakvog velikog spisa jako puno koštala, pa je bio neisplativ. Grci i Rimljani su se zadržali dugo na papirusu i tada se razvio pojam kodeksa i knjige. Knjiga je predstavljala jedan svitak, dok je kodeks bio sastavljen od nekoliko knjiga tj. svitaka. Kako je rasla želja za znanjem i obrazovanjem, tako se i knjiga razvijala i sve više cenila. Počele su da niču prave velike biblioteke, od kojih je svakako najpoznatija bila aleksandrijska koja je brojala oko 550 hiljada knjiga. U III i IV veku svitak je postao nepraktičan i knjiga je opet promenila svoj oblik. Dobila je listove i sasvim je ličila na današnje knjige. Povez je pretrpeo značajne izmene kroz vekove, ali je u osnovi sve ostalo isto. Srednji vek je bio pravo vreme procvata knjige. Umnožavanje se vršilo prepisivanjem i manastiri su bili centri izdavanja knjiga. Papir se vrlo brzo proširio po celom svetu zbog svoje male proizvodne cene i praktičnosti upotrebe. U to vreme nastaju skriptorijumi, posebne prostorije za prepisivanje.

escribano

knjiga

Pošto su potrebe za umnožavanjem rasle, tehnologija se razvijala i 1440. godina je bila presudna za ulazak knjige u industijsku eru. Gutenberg je osnovao prvu štampariju i proizvodnja knjiga je postala unosan posao. Proizvodna cena je neverovatno pala, a tiraži porasli. Knjige su se štampale u hiljadama primeraka, a za njihovu proizvodnju više nisu bili potrebnio meseci, vec dani. Postala je svima dostupna.

The Latin Quarter, Paris, France

U poslednjih nekoliko godina, ponovo je u trendu tzv. “hand - made”, ručno pravljena knjiga. Svaka je unikat sama po sebi, a mali tiraži od 10 do 50 komada, u zavisnosti od proizvoda, čine ga ekskluzivnim i samim tim i više vrednim. Ljudi su oduvek tražili lepotu na najčudnijim mestima i cenili uloženi trud. Ručno pravljenu knjigu ne možemo posmatrati samo kao knjigu za čitanje, već kao objekat lepote, vizuelnu i umetničku ekspresiju. Sve je više kurseva u svetu koji se bave ovim vidom izražavanja, održavaju se festivali, sajmovi. Mada sve više ulazimo u eru interneta i elektronske forme svega, živa trodimenzionalna stvar, rukom pisana reč, ipak na neki način nalazi svoje mesto. Ni jedan filter Photoshop-a ili alat Illustrator-a ne mogu u potpunosti zameniti potez rukom.

010

011

Ručno pravljene knjige i bibliofilska izdanja, danas su u glavnom predmet interesovanja kolekcionara. U svetu postoje festivali i razna udruženja samostalnih izdavača, dok se kod nas zadržalo kao zadatak u umetničkim školama na predmetu knjige. Mali tiraži ili unikatna izdanja pružaju velike kreativne mogućnosti i kombinovanje materijala. Razne vrste koričenja potiču sa istoka, pa su se na tim osnovama razvile nove varijacije.

012

13

14

158

Ako vas ova tema zainteresuje malo više ili se bavite pravljenjem unikatnih knjiga, svakako posetite Artisbooks, sajt i forum, razmenite iskustva i pohvalite se svojim radovima. Ovakav pristup knjizi svakako otvara vrata za nove ideje. Ko zna, možda će katalozi ili pozivnice koje pravite od sada izgledati potpuno drugačije.

logo3

Greenpeace Design Awards 2009 je konkurs za najbolji plakat za zaštitu životne sredine. Light motiv ovog konkursa je “Be a part of the action!” Online registracija je slobodna za sve, a rok za slanje radova je 15. jun 2009. godine.

logo1

Tema konkursa je “Migracija”, a formulare i uslove učešća možete preuzeti ovde.

hugo

Počela je 8. runda konkursa za HUGO Kreativni koncept. Potrebno je predstaviti bočicu muškog parfema kroz četiri elementa, zemlja, vazduh, voda i vatra. Možete iskoristiti sva četiri elementa ili samo jedan, to je na vama. Rok za slanje radova je 30. april, a rezultati će biti objavljeni do 1. juna.Više detalja možete naći na www.hugocreate.com

[kAk)

Filed Under lektira | Leave a Comment

[kAk) je magazin posvećen grafičkom dizajnu i poreklom je iz Rusije. Predstavlja jedino ilustrovano izdanje koje se bavi tematikom dizajna na tom području, u već preko sto brojeva. Kako sami za sebe kažu: "Mi ne pokušavamo da naučimo nikoga kako da živi svoj život, naš cilj je da jednostavno biramo teme koje mi smatramo interesantnim." Materijala ima na pretek, pogotovu što je tokom godina [kAk) uspeo da poveže mnogobrojne strane i domaće dizajnere. Magazin je osnovao  DesignDepo 1996.godine. Štampa se u tiražu od 5000 primeraka i izlazi četiri puta godišnje. Ono što naročito privlači pažnju jeste, uvek atraktivna, naslovna strana magazina, koja je dokaz da kreativnost stvarno nema granice. Kako je nezahvalno prepričavati sadržaj nekog magazina koji se bavi vizuelnom umetnošću, ostavljamo vas da sami uživate i istražujete ovaj nepresušni izvor inspiracije. Englesku i rusku verziju možete naći na www.kak.ru.

001

clip_image002

U OKVIRU PROSLAVE DANA FRANKOFONIJE
Grafički kolektiv i Ambasador Kanade Džon Morison

Pozivaju Vas

NA OTVARANJE IZLOŽBE
ponedeljak, 9. mart 2009. u 19h

Izložbu će otvoriti Ambasador Kanade Džon Morison

Izložba će biti otvorena od 9. do 21. marta 2009.
Galerija GRAFIČKI KOLEKTIV
Beograd, Obilićev venac 27
t. 2627-785 t.3285-923
graficki@eunet.rs
www.grafickikolektiv.org

Radnim danom: 11-20 h /subotom: 10-16 h

mailgooglecom